ANIMALIZAM 68 izabranih radova Slave Striegla na temu animalizma.
Slavo Striegl - Animalizam

Paleolitski umjetnici stvorili su stotine slikarija konja, koza, jelena, veprova, bizona, za koje je, nakon što ih je vidio, Picasso izrekao: "Poslije Altamire sve je dekadencija."

Animalistički žanr je, dakle, star gotovo kao i čovjek, od njegovih najranijih zapažanja i želje za izražavanjem (u početku u svrhu magijskih obreda), da bi s vremenom počeo predstavljati umjetničku tradiciju, bez obzira radi li se o realnom prikazu životinja u raznim ambijentalnim i životnim situacijama, ili se one pretvaraju u simbol i znak za određene pojmove. Iako su se poznati umjetnici, kroz povijest, okušali u ovom žanru (od Breughela, Dürera, Delacroixa, Fattoria do Picassa), u povijesti umjetnosti ova je tema ostala pomalo zanemarena. U hrvatskoj modernoj likovnoj umjetnosti animalistički motivi nisu toliko česti kao u ranijim razdobljima. Kod većine naših slikara životinje se javljaju tek u ponekim prizorima, bilo da se radi o žanr prizorima kao kod Nikole Mašića i Vladimira Filakovca, Vjekoslava Paraća, Marijana Detonija, prizorima iz lova Naste Rojc, ili o mrtvim prirodama Emanuela Vidovića i Ljube Ivančića. Prizore s konjima nalazimo kod Miroslava Kraljevića, Vladimira Filakovca, Oskara Hermana, Fedora Vaića i Milivoja Uzelca; kućne ljubimce, naročito mačke i pse u djelima Đure Pulitika, Ivana Lovrenčića, Dragice Cvek-Jordan, Antuna Motike, Antuna Masle i Miljenka Stančića. Od kipara tu su Robert Frangeš, Vojin Bakić, Petar Ujević, i kao svakako najistaknutiji kipar animalist Branislav Dešković, koji je (kao strastveni lovac) modelirao pse i konje u različitim pozama i raspoloženjima.

Ipak, u modernoj hrvatskoj umjetnosti, postoji umjetnik koji je slikanju životinja pridavao jednaku važnost kao i ostalim temama. Riječ je o slikaru Slavi Strieglu. Iako u izboru motiva za svoja djela nije nipošto ograničen (zanima ga sve što vidi i što ga trenutno impresionira: detalji iz prirode, grada i života, svakodnevne situacije), jedan od najznačajnijih segmenata Strieglova djela svakako je njegovo majstorsko slikanje životinja; bilo da je riječ o crtežima, gdje ih 'portretira' s dva, tri poteza olovkom, perom, kredom, kistom, ili o akvarelima i uljima, na kojima ih postavlja u maglovite posavske pejsaže, određene atmosferske ugođaje ili situacije, ili pak, kada toj temi pristupa gotovo posve apstraktno. Strieglov interes za životinje proizlazi iz činjenice da je odrastao u dvorištu očeve mesnice, gdje je neprestano bio u njihovu okruženju. Više od tisuću Strieglovih radova s temom animalizma može se podijeliti u tri kategorije: životinje u ambijentu, samostalno, i u različitim životnim situacijama: portreti, i simbolično alegorijski prizori.

Striegl u svojim prizorima životinja u njihovu okruženju, u zagrljaju prirode, želi produžiti tu ljepotu i nedodirljivost, barem negdje u vlastitom svijetu. On to doživljava i prenosi u svoja djela više emocionalno nego vizualno - slika osjećaje zapaženih trenutaka. Kod gradnje slike ne ispušta snagu i bit svih elemenata. Analitički odnos uvijek je prisutan unutar zapaženog, doživljenog i slikanog. Ne robuje kolorističkoj gami koju pruža prizor, nego pronalazi rješenja u sintezi viđenog. Boja Strieglu služi kao izraz unutrašnjeg doživljaja, odraz duše, onaj element slike koji se mora prilagoditi trenutnom raspoloženju umjetnika, bez obzira na realnost i njen kolorit. Strieglova gama uvijek je vezana uz stvarnost, ali onakvu kako je on vidi. U slikanju životinja u pejzažu svi elementi su za Striegla iste vrijednosti i slika ih istovremeno. Da bi postigao ravnotežu između izgleda i sugestije prikazanog motiva često koristi svjetlost, kao bitan element kojim ističe i naglašava doživljaj. Kod Striegla slike životinja nadilaze vizualno iskustvo. Jer svijet prirode nije ograničen samo na ono što se može vidjeti: Granice su proširene toliko da mogu obuhvatiti spiritističku realnost, poput misli, mašte i snova, čije postojanje ne može biti porečeno (nevidljivo pretvoriti u vidljivo). Vizualni doživljaj pruža mašti svijet koji se otkriva kroz umjetnost slikanja, ponekad neodređenim, iracionalnim oblicima koji bježe zakonima prirode. To je svijet pun odnosa koji su neobjašnjivi pojmovima racionalnog, ali spoznatljiv umjetničkom intuicijom. Tako je i Striegl, u krajnjoj kreativnoj želji, koristeći potpunu slobodu umjetničkog izražavanja, mogao kreirati radove koji prelaze u znak, one koji su na granici apstrakcije ili potpuno apstraktne radove, iako su bili inspirirani životinjama.

U stvaranju portreta Striegla zanima ponajprije psihologija osobe koju portretira: "Gledam čovjeka izvan te ljuske". Da bi to postigao on je osobu koju želi portretirati morao i dobro upoznati, ali i uočiti niz njenih karakterističnih pokreta, gesta i mimike; govor lica i tijela; zamijetiti na njoj kada je tužna, raspoložena, zabrinuta, iznenađena ili zamišljena; primijetiti pokrete tijela koji odaju veselje, ljutnju ili žalost. Kada se radi o životinjama Striegl se vodi istim principima: "...Životinje treba portretirati a ne slikati, isto kao i ljude...". Kada govorimo o portretiranju životinja, primijetit ćemo da je u tim ostvarenjima Striegl težio istaknuti njihovu osobnost, pa je uz gestualnost i fizičku određenost nastojao prenijeti odraz stanja u kojima se životinje nalaze u raznim životnim situacijama. Jak dojam ostavile su na Striegla scene kada se životinje iskorištavaju do krajnjih granica. Urezali su mu se u pamćenje prizori kada konji vuku kola natovarena pijeskom po mekanom tlu korita Kupe pri niskim vodostajima. "Iz konja je probijao znoj koji se pretvarao u pjenu, a kirijaši su ih iznemogle šibali.". Te izraze pune grča i bola na njihovim glavama prikazao je Slavo u mnogim "portretima" konja koje će kasnije koristiti u svojoj ikonografiji kao simbole ispaćenih i ranjenih ljudi u potresnim prizorima ciklusa "Cvjetovi rata". Njegovi prikazi životinja više su narativni nego deskriptivni, bitna je gesta u izrazu glave, na koju je utjecao određeni refleks, traži se trenutačno psihičko stanje životinje, bilo da se radi o boli, tuzi, radosti ili nečem drugom. Ni na jednom Strieglovom radu, čak ni iz najranijih razdoblja stvaralaštva, nema težnje za "realnim" i "deskriptivnim" prikazom kakvi se javljaju kod nekih modernih animalista koji "otkrivaju" egzotične životinje sa svim fizičkim pojedinostima.

U mnogim svojim djelima Striegl likove raznih životinja predočava u vidu simbola, kojima se služi kada određene događaje, prizore i duševna stanja, želi prikazati metaforično, indirektno. Percipiranje simbola, koji proizlaze iz prirode, individualno je, jer proizlazi iz cjelokupne osobnosti i iskustva pojedinca samog. Kada promatrač spozna što u Strieglovoj umjetnosti simbolizira pojedina životinja, počinje drugačije promatrati njegova likovna ostvarenja, koja ukazuju na dvostruki aspekt slikanja određenog prizora. U većini svojih radova figuru bika koristi na više načina, ovisno o kontekstu umjetničkog djela. S jedne strane kao simbol muževne snage, plodnosti, a s druge pak strane, kao simbol neobuzdanog, nasilničkog bijesa i razaračke ubojite snage. Kod njega je jasno razrađena dvosmislenost: on oplođuje i ubija. Eros i tanatos. Vrana se javlja u motivima koji tumače smrt, bilo da se radi o smrti kao svakodnevnoj, prirodnoj pojavi ili u prizorima ciklusa "Cvjetovi rata". Vrana je simbol smrti, pratiteljica rata i razaranja. Crna je ptica zloslutnica, donosi zlo i uz zlo je uvijek prisutna. U radovima gdje su životinjske glave dodane na ljudska tijela događaju se metamorfoze, vidljivo se razilazi vanjsko i unutarnje, san i java. Takvi radovi prikazuju "drugo lice čovjeka" i njegove skrivene, potisnute želje. Glava razjarene životinje na tijelu uzbuđenog muškarca prikaz je silovateljeva zvjerskog nagona. Tražeći ljepotu postojanja u čudesnoj svakodnevici "običnog" života (pokupska i posavska sela koja nestaju u maglama, okružena livadama na kojima počivaju stada goveda, konja, svinja; grabe bogate ribom, žabama i kukcima) Striegl stvara izvrsne prizore prozračnih svjetlozelenih pejsaža s ucrtanim likovima životinja, tim vječnim arhetipskim znakovima. Konj je taj koji kod Strieglovih radova s ovom temom nosi život u Pokuplju i Posavini. On grčevito čuva pod sobom kuću i dvorište – on je simbol ovog kraja.

Savladavši tajne anatomije i fiziologije životinjskog svijeta u svim svojim radovima vezanim uz animalizam uočit ćemo da Strieglu nije bio cilj pokazati životinje anatomskom vjernošću, već da ga je isključivo zanimao pokret i "karakter" životinja koje je slikao. Portretirao je životinje izbjegavajući opisnost, a ipak ostavljajući glavne karakteristike tipa i jedinke, pokazujući ih uvijek u nekom novom prizoru, "hvatajući" njihove kretnje u raznim situacijama: igri, borbi, naporu, odmoru, na paši, dok se hrane, piju vodu, ili dok su samo mrtva tijela pripremljena za mesarske radnje. Na temu animalizma ostalo je sačuvano mnoštvo dijela. Radovi su to koji, kao i ostali, prate Strieglov put od akademijskih crteža do eksperimenata u akvarelu i ulju (pod utjecajem kubizma), preko primjese simbolizma, ili čistog i zasićenog kolorita ekspresionizma, do reducirane Strieglove figuracije. Uvidom u sve te radove nametnule su se četiri različite tematske cjeline (životinje pojedinačno i u ambijentu, portreti životinja, simbolični i alegorijski prikazi, te dizajn i ilustracije). Većina ih je nastala u dahu, spontano, pokazujući veliku sposobnost zapažanja života prirode. I još više od toga – sposobnost da zapažanje prenese na svoje slike i crteže, dajući prizore životinjskog svijeta koji ga opravdano stavljaju u sam vrh hrvatske animalistike.

Zoran Burojević

Utisci / Impressions:

Datum / Date Ime / Name Komentar / Comment
April 1, 2011, 2:53 pmgradskagalerijastrieglOčekujemo komentare!
May 24, 2011, 6:02 amCityGalleryStrieglPlease leave a comment! Thanks!
May 24, 2011, 11:58 amLudwig Bauer -- LujoSkromnost umjetnika, što je samo jedna od vrlina iznimnog čovjeka Slave Striegla, kao da je sprečavala da se na vrijeme uvidi o kako je velikom umjetniku riječ. Ova virtualna izložba svakako tu veličinu dokazuje.
May 24, 2011, 3:13 pmbarbarakao što Striegl uspijeva savršeno pogoditi "osjećaje zapaženih trenutaka", jednako tako uspijeva proizvesti naše duboke i snažne emocije dok ih promatramo
May 25, 2011, 3:26 pmDamirGospon Strigl ovo jedino vama slikarima uspijeva proizvesti duboke i snažne emocije kao i galeristima i svima onima koji žive na račun drugih a sami praktički ne rade ništa korisno. Istina probudili ste mi emociju gađenja pa ste mozda i uspijeli djelomično. Inače slike su skrabotine i zbilja ne vidim nista što bih mogao pohvaliti.
June 7, 2011, 3:29 pmkačanić s.impresinirana sam
June 29, 2011, 12:57 amVictor PellegriniWunderschön !!
June 30, 2011, 3:19 pmMatoSlikar Striegl je vrhunski animalist.Radi gotovo u svim crtačkim,grafičkim i slikarskim tehnikama.Da živi u Francuskoj već bi odavno bio svjetska veličina.
July 19, 2011, 12:31 pmM. PrpićGospodine Burojeviću,nastavite,jer činite veliku uslugu u promoviranju ovog velikana hrvatske likovne umjetnosti.
July 24, 2011, 11:37 amSondiGreat post with lots of imoprtnat stuff.
July 29, 2011, 10:19 amNataša D.Zorane, krasan tekst! Galerija je pravo rođenje u ljetnim stegama.Popucali ovitci uokolo. Sve se puši, i kuha, i preobražava na zaslonu računala. Hvala Slavi na bogatstvu! Hvala za karticu zagubljenoga sna!eNDe