10/03/05 - 08/04/05

Slavo Striegl / Odjeci iskona

Povijesni motivi Slave Striegla

U izboru motiva za svoja ostvarenja Striegl nije strogo određen, niti ograničen. Zanima ga sve što vidi i što ga trenutno impresionira. Tako je u njegovu stvaralačkom vijeku nastalo niz radova vezanih uz povijesne događaje našeg naroda. Oni se mogu svrstati u dvije kategorije:

– djela koja su umjetnikova reakcija na događaje u vremenu njegova života (drugi svjetski rat, domovinski rat)
– djela koja su nastala kao impresija određenim događajima i ličnostima iz ranije povijesti našeg naroda (Sv. Kvirin, Bitka kod Siska, Ljudevit Posavski, Seljačka buna…)

Tako na primjer, svu traumu koju je proživio na Križnom putu Striegl je u poratnom razdoblju nastojao prenijeti na platno. Psihološki pristup ovim radovima zasnovan je na dramatici ratnih događanja, pri čemu umjetnik nije imao namjeru zbivanja opisivati, već je u svojim djelima želio postići one dojmove koje su proživjeli sudionici ove nesreće kao i on sam. A to je slikanje ljudske tragedije, psihičke i fizičke patnje i boli, ubijanja i smrti. Noseći tragediju u sebi, a u želji da ju zabilježi kao umjetnik, Striegl uspijeva suziti kompoziciju i opis, te ostvariti atmosferu proživljenih događaja uz vrlo naglašenu psihološku notu.

Tragediji rata i ljudskog stradanja Striegl će se na žalost vratiti puno kasnije, 1991. godine. Striegl je od prvog dana agresije na Hrvatsku osjetio potrebu da svakodnevne situacije i događaje Domovinskog rata prenese u bilješku, skicu. Iz njih su nastala vrijedna djela koja će nas uvijek podsjećati na krvave ratne dane, na tešku stvarnost koja je kao i u svakom ratu – patnja. Cjelokupni ciklus ovih likovnih ostvarenja ujedno je i slijed ratnih događaja od razaranja i granatiranja naselja, ubijanja, mučenja, napuštanja domova do hrabrog suprotstavljanja rušilačkoj sili.

Izložbu pod naslovom ‘Cvjetovi rata’ održanoj u Gradskom muzeju Sisak u prosincu 1994. godine Striegl posvećuje supruzi (koja je umrla na samom kraju 1993. godine) i svima koji trpe. Na izložbi je pokazan 101 rad, izbor iz ciklusa.

Prvi veći ciklus radova na određenu povijesnu temu iz života svog naroda Striegl intenzivnije radi od 1985. godine, a odnosi se na ‘Bitku kod Siska’, znameniti povijesni događaj iz 1593. godine, kada je od strane kršćanske vojske prvi put zaustavljena turska sila u svom pohodu prema Europi. Striegl je izradio mnoštvo studija i skica: konjanici, borbe, Stari grad, naznake hrvatskog i turskog znamenja… Nezavidan je zadatak koji tada sam sebi postavlja: ostvariti ciklus radova s temom bitke, a da radovi ne poprime ilustrativan karakter, da nisu opisni, da se ne ponavljaju ni u simbolima. Prizor znamenitog povijesnog događaja sveden je na dva lika: čovjeka i konja. I do tada, često je u svojim radovima prikazivao ova dva lika, ali uvijek razdvojeno: čovjeka kao načelo jedinstva između neba i zemlje, duha i tijela, čovjeka kao sintezu svijeta; konja kao simbol onog najplemenitijega, kao simbol uzvišenosti. U ovom djelu oni postaju jedno: konjanik – koji je istovremeno simbol trijumfa, slave i pobjede, ali i simbol straha, očaja i poraza.

Striegl je dakle umjetnik koji nije mogao ravnodušno promatrati događaje koji su vezani uz naš narod, nego ih je na svoj način interpretirao u svojim djelima, koja će ostati nijemi svjedoci njegovih impresija i reakcija.

Zoran Burojević, prof.

povratak na izložbe
Gradska Galerija Striegl, 2024. Sva prava pridržana. dizajn: Sven Sorić | izrada: Viktor