Život grada kroz dizajn i ilustraciju Slave Striegla
Striegl je, nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i povratka u Sisak, osim stvaralačkog rada na svojim likovnim ostvarenjima, bio vrlo aktivan u radu na dizajnerskim i ilustrativnim rješenjima na raznim zadacima koje si je postavio sam ili za koje su ga angažirali skoro svi segmenti društva (od raznih velikih radnih organizacija i obrta do društveno-političkih organizacija). Izuzetno predan svakom izazovu, koristeći iskustva na kolegijima Akademije likovne umjetnosti (kod profesora Krizmana, koji je uz grafičke tehnike tražio od studenata rad na dizajnu plakata i sličnim zadacima), radio je za mnoge institucije u Sisku: izradu logotipova, znakova, plakata, pozivnica, zahvalnica, priznanja, nagrada, prezentacija, ilustracija, naslovnica, kao i dizajna i likovnog uređenja raznih časopisa i brošura. Dobivao je i narudžbe za neke republičke manifestacije i organizacije (Zagrebački velesajam, Kozmetika – Savez kozmetičara Hrvatsk itd.).
U obrazloženju za nagradu „22. lipanj“ Grada Siska od 1966. godine, između ostalog stoji: „….pružao je svestranu pomoć radnim i društveno političkim organizacijama u rješavanju likovne problematike, pisao parole, citate. Zatim je radio likovne opreme prigodnih izdanja knjiga, davao idejne nacrte za plakete, povelje, pismene nagrade, koje su naši radni ljudi dobivali kao priznanje za svoj rad. Sudjelovao je u izradi raznih vodiča, …“
U dizajnerskim rješenjima vezanim uz sisačka poduzeća (od kojih smo između brojnih izdvojili kao primjer poduzeća INA, Oxicolor, Vodovod), izabrano je nekoliko originalnih predložaka u crtežu, ali i otisnutih diploma, povelja i priznanja. Kada započinje rad na određenom zadatku, likovno osmišljava niz predložaka, koji se u određenom postupku svode na znak ili poruku. Predlošci, uvijek izrađeni u brojnim varijantama, mogu se upotrijebiti za razne namjene. Odabrani prepoznatljiv znak radne organizacije dodaje primjerice na plakat posvećen sportskim aktivnostima poduzeća kao i na priznanje radnicima za predan rad. Za objašnjenje namjene, crtežom će ukomponirati detalje uz određeni tekst. Dakle, sva Strieglova rješenja rezultat su njegovog crtačkog umijeća (za koja su ga već i za vrijeme studiranja izdvojili kao izuzetan talent, od spomenutog profesora kolegija grafike i dizajna, Krizmana te Krste Hegedušića). Koristi se uglavnom olovkom u boji, kistom, pastelom te nakon njegove pojave i flomasterom. Sve je radio rukom i nije koristio letraset (sistem rada onog doba). Rijetko koristi i gotova slova, a ako ih i koristi izrezana su iz nekog časopisa ili novina. Kod korištenja tiskarskih dodataka osobno odlazi u tiskaru i odabire vrstu slova.
Izdvojen je i primjer aktivnosti na plakatu ili letku, s temom o opskrbi vodom, gdje je u jednom rješenju sjajno ukomponirana igra grafizama riječi koje nose poruku te su posložene u oblik vodotornja, pozivajući građane na samodoprinos.
Strieglova rješenja, koja su ovdje prezentirana, spadaju većinom u razdoblje sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, uz nekoliko primjera iz ranijih razdoblja.
Možemo konstatirati da Slavo Striegl uz svoj život posvećen slikarstvu, paralelno gradi svijet dizajna i ilustracije posvećen životu grada, njegovim aktivnostima i značajnim događajima. Tako će, uz angažman na spomenutim primjerima, zabilježiti plakatno ili ilustrativno određene događaje, bilo da su bili sretni ili nesretni: 22. lipanj 1941., obljetnice braće Radić, Bitka kod Siska, Domovinski rat, stvaranje RH, otvaranje Galerije koja nosi njegovo ime, odlazak iz galerijskog prostora… U naslijeđe nam je ostavio stotine predložaka (od kojih su mnogi upotrijebljeni, a neki ostaju kao prilika da ih aktiviramo i koristimo za promidžbu našeg grada), koji zahtijevaju analitički pristup i opširnu publikaciju.
Zoran Burojević, prof
Jurica Škofač, dipl. pov. umjetnosti
