01/11/23
Artaud Artaud: 29/12/2022, 19,00 sati
Gradska galerija Striegl vas poziva da prisustvujete prvoj fazi izvedbi projekta ‘Artaud Artaud’ Kazališta Hotel Bulić, u četvrtak, 29/12/2022, od 19,00 sati.
Izložba koju postavljamo u Sisku je pokušaj rekapitulacije i otvaranja novih mjesta kojima se Senka Bulić vraća Artaudu. Nova suradnica na zadnjem dijelu projekta je vizualna umjetnica Jelena Kovačev koja će izložiti svoju instalaciju u kojoj tematizira tok svijesti kao materijalizaciju u prostoru. Instalaciju povezujemo sa zvučnom instalacijom teksta Antonina Artauda ‘Svršimo s božjim sudom’.
Jedna od instalacija je bazirana na tekstu ‘Hamletmašina’ Heinera Müllera s Lukom Nižetićem kao izvođačem. Radi se o potresnom portretu posljedica rata, života u krizi, uznemirujućih posebno u vremenu kad se suočavamo s brojnim krizama, ekonomskom, društvenom, humanitarnom, klimatskom. Heiner Müller bezrezervno secira, reciklira i citira klasike poput Artauda, Sofokla, Brechta, Kleista, stvarajući tekstove čija je uloga raskrinkavati kazališni mehanizam, biti element smetnje o koji zapinje produkcijska mašina, stalno propitujući „Gdje smo pogriješili?“
“Politički zadatak umjetnosti danas”, kaže Müller, “upravo je mobilizacija mašte.”
Antonin Artaud donosi kazalište krvi, tijela, genezu stvaranja i želju za dubokom fizičkom promjenom što je inspiriralo ljude poput Allena Ginsberga, Richarda Foremana, Sama Sheparda i Jima Morrisona, koji su mu kroz svoj homage odali počast i prepoznali njegovu aktualnost koja je sablasno autentična i danas, možda više nego ikada prije. Senka Bulić se jednim od ključnih kazališnih autora bavila kroz nekoliko projekata. U prvom je dijelu prolazila tekst kroz tijelo kao izvođač, kroz glas, zvukove, glazbu i vizualne instalacije. U kombinaciji s Tomislavom Ćurkovićem, vizualnim umjetnikom i glazbenikom, Oliverom Jularićem, kostimografom, koncept predstave je bio baziran na instalaciji scene, glasa i vizualnog.
U idućem projektu ‘Rekvijem za organe – pokora’ istraživanje je nastavljeno u novim medijima i s novim suradnicima. Izvedbu su pratili glazbeni i govorni zvučni efekti. Bavljenje zvukom bila je platforma istraživanja teksta. Damir Martinović Mrle je posebnim softverima i hardwerima projekta X-th Sense Marca Donnarumma došao do zvukova unutrašnjih organa samih izvođača koji su u predstavi ozvučeni posebnim mikrofonima i sami stvaraju zvuk. Dio projekta je bila i kreacija Ivane Jozić, performerice i plesačice, članice kompanije Troubleyn Jana Fabra.
Treći dio projekta odvijao se u bivšem industrijskom kompleksu u Rijeci u kojem je niz prostora iskorišten za pojedinačne scene i laboratorijsko istraživanje genetski modificiranih materijala. Instalacije – organske, glazbene, vizualne i performerske bile su platforma za kreiranje nove hibridne kompozicije koja se pretvorila u koncert -izložbu – performans. Trajanje cjelokupnog performasa nije bio ograničeno vremenski nego interesom publike koja je sama sebi kreirala put kroz niz otvorenih slika, koncerata, performersko dramskih scena. Umjetnici koji su izložili svoje performersko biće u artaudovskoj poetici su Ivanka Mazurkijević, Marko Cindrić, Stipe Kostanić, Damir Martinović Mrle, Ivana Jozić, Matej Zec i Senka Bulić.
