03/10/24
Izložba i predavanje u sklopu projekta ”Zajednički fotografski narativi”
27. studenog 2020., 17,00 – 19,00 sati
PROGRAM:
17,00 SATI
Predavanje “Specijalizirani foto-časopisi: neki aspekti hrvatske međuratne fotografije”dr. sc. Ana Šeparović, Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Od samog izuma fotografije, revije posvećene fotografskoj tehnologiji i umjetnosti imale su za cilj učiniti fotografsko umijeće dostupnijim što je moguće široj populaciji, što govori o izrazitoj demokratičnosti samoga medija. Na prostoru današnje Hrvatske foto-časopisi javljaju se tijekom međuraća, u okvirima ondašnje Kraljevine SHS/Jugoslavije. Usporedba količine specijaliziranih časopisa koji su izlazili na području Hrvatske – devet, s brojem foto-revija koje su izlazile na ostatku jugoslavenskoga prostora – četiri, upućuje na priličnu agilnost i dinamičnost hrvatske fotografske scene u odnosu na ostatak jugoslavenskoga prostora. U predavanju će se donijeti pregled svih hrvatskih međuratnih foto-časopisa, od prvoga “Foto-rekord” koji je izlazio u Zagrebu između 1921. i 1922., i to kroz prizmu sukoba na fotografskoj sceni. Naime, stroga podijeljenost časopisa na amaterske i profesionalne, ovisno o tome kome su upućene – fotografima amaterima (“Fotografski vjesnik”, Zagreb, 1926–1927; “Foto revija”, Zagreb 1932–1941; “Galerija”, Ivanec, 1933–1934; “Savremena fotografija”, Zagreb, 1940–1941; “Foto pregled svjetske fotoštampe”, Zagreb, 1941) odnosno profesionalnim fotografima (“Fotograf”, Osijek, 1926; “Fotograf”, Zagreb, 1928–1936; “Jugoslovenske foto novine”, Zagreb 1936) govori o snažnoj razjedinjenosti scene na profesionalce i amatere, a pažljivo iščitavanje stranica revija upućuje i na polarizacije kako među samim profesionalcima, tako i među amaterima, a u čijoj su podlozi razne interesne sfere.
19,00 SATI
Otvorenje izložbe “Tvornice i radnici u fokusu fotografa”
Nakon dionice posvećene fotografskim časopisima, sudionici istraživačke platforme “Zajednički fotografski narativi” usmjerili su svoja istraživanja na načine kako je fotografija prikazivala procese rada u industriji kao jednoj od najznačajnijih pokretača poslijeratnog razvoja u Jugoslaviji. Bilo je to važno političko pitanje koje se rješavalo istodobno s intenzivnom migracijom stanovništva iz ruralnih krajeva u gradove i ekstenzivnim zapošljavanjem u različitim privrednim granama, kako bi se pokrenula modernizacija zemlje i razvoj njezine ekonomije. Mnoge su tvornice relativno rano počele objavljivati tvorničke novine i razne druge vrste publikacija, a brojni poznati ili posve nepoznati (pa i nepotpisani) fotografi snimali su izgradnju ne samo novih postrojenja nego i samih proizvodnih pogona, ili pak portrete članova tvorničkih kolektiva koji izgledaju poput obiteljskih fotografija. Brojni će lokalni fotoreporteri, usredotočeni na snimanje radnika u pogonima, ali i pri izlasku iz tvorničkih kompleksa, evocirati razne faze rada u svojim fotografijama. Pojedini će pozorno odabranom perspektivom naglasiti prostorne odnose, ili pak neku vrstu digniteta strojeva kao ključnih elemenata ne samo radnog procesa, nego i posredovanja određene ideje putem fotografije.
Razvitak ne samo proizvodnje nego i tiskarskih tehnika, omogućili su fotografima da znatno sudjeluju u pogledu na svijet, a same fotografije danas ilustriraju brojne okolnosti koje je u području rada i industrijalizacije potrebno raspraviti. Upravo stoga, suradnici Zajedničkih fotografskih narativa istražili su publikacije i novine posvećene ovom području te izabrali i prikazali relevantne primjere.
Izložba će ostati otvorena do 31. 12. 2020.
Suradnici na projektu ”ZAJEDNIČKI FOTOGRAFSKI NARATIVI”:
Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci, Križevci
Ante Orlović, samostalni istraživač, Zadar
Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti, Osijek
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb
Tanja Špoljar, Atelieri Koprivnica, Koprivnica
Lucija Švob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka
Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak
Voditeljica projekta: Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Projekt financira Zaklada Kultura nova.