10/03/05 - 08/04/05
Mala retrospektiva crteža i grafika Vilima Svečnjaka
Vilim Svečnjak je umjetnik koji je svojim slikarskim stvaralaštvom i bogatim kolorizmom postao opće mjesto povijesti hrvatskog slikarstva druge polovice prošloga stoljeća. Međutim, kad god je došao u priliku sam sebe prezentirati to je učinio crtežima i grafikama. U vrijeme Zemlje izdao je mapu Za spas duše (1937.), mapu crteža i grafika izuzetnog sociološkog naboja, u blagom dosluhu s grosovskom poetikom karikaturalnosti, ironije, cinizma i podsmjeha.
U suvremenu povijest umjetnosti kod Hrvata ušao je s tuševima u boji krajem 30-tih godina, koji predstavljaju vrhunac našega ekspresionizma. Tadašnje njegove interpretacije Krležinih Balada Petrice Kerempuha, pa doživljaji maskenbala i slutnje svjetskog rata, nezaobilazno su mjesto Hrvata u prilogu europskoj, predratnoj, angažiranoj umjetnosti. Slobodna, energična crtovlja i atektonske ploštine boja slijevaju se u jedinstvene likovne senzacije zadivljujućeg naboja.
Sljedeća veličina i izraz virtuoznog majstora ogleda se u ciklusu Bella scritura, kroz crteže i litografije izložene 1952. godine u Zagrebu. Taj pikasovski ciklus možda je veću jeku doživio u inozemstvu, nego u domaćem slavljenju grupe Exat 51. Naime, Vilim Svečnjak je jedini hrvatski autor kojem je u inozemstvu objavljena (Verona, 1995.) monografija crteža i grafika. Poticaj za tu publikaciju bili su radovi upravo sa sredine stoljeća koji su u doslovnom smislu izvodili crtu u šetnju, po pijankama, ulicama, strastnim zagrljajima i okolnoj svakodnevnici.
Poslije rata sam je izdao monografiju verističkih crteža iz Istre, a virtuoznosti Belle scriture pojavljivat će se kasnije na kolektivnim izložbama i u intimnosti njegovog ateljea.
Likovna publika je i danas zadivljena s njegovim uljanim kolorizmom, ali nisu ostale bez osvrta i komentara njegove kasne izložbe prekrasnih monotipija nabijenih erotikom i samozadovoljenjem, te skicama i crtežima za kazalište.
Vilim Svečnjak zaslužuje s jubilejom smrti i jubilarnu izložbu u Vinu. Nije bio osobit poznavatelj i ljubitelj vinske kapljice, ali je znao njezin eros prezentirati u likovnosti. On bi za života ipak izabrao destilate, ali u motivici i interpretacijama društva, kao između redova, naziremo lelujavosti i ljubavi vinskoga podrijetla.
Đuro Vanđura
