15/09/08 - 28/09/08

Slavo Striegl/ Marijan Glavnik

STRIEGL

Najveći slikar Save – rijeke hrvatske himne ‘Lijepa naša domovino!’

Da gledalac dobije uvid u originalno poimanje vode rijeke Save u djelu njezina portretista S. Striegla, potrebno je da se uputi u otkrivanje onog njezinog specifičnog toka kojim se ona miče, teče, valja od Siska prema Crnom moru. Gledalac bi se morao, osim za čisto pikturalan sastav, informirati i za onu opću životnu masu koja miješa, ispravlja taj osebujni Strieglov savski ton: okerastozelenkast, crnoljubičast, u neprestanom praćenju crteža mrke umbre.

U tu Strieglovu savsku kolornu mješavinu kao da ulazi sav posavski lapidarij, herbarij i bestijarij. Lapidarij: černozjom, kal, blato, mulj, izmet konjski, kravlji, svinjski, pasji, mačji, pačji. Uza svu nedoličnost, gdje ih zatiče Striegl na tim nelijepim materijama nalazi svoju pikturalnu kolornu dijamanteriju, za svoj dragocjeni originalni savski ton. Herbarij: žuta barska perunika, žabljak, kaljužnica, šaš, trska, makar i svojim trulim i gnjilim sjajem oživljavaju paletu Strieglove Save da ne teče bljedilom gline, sa samrtnošću ilovače. U Strieglovom posavskom bestijariju crtačke i kolorne metamorfoze bile su posebno poglavlje…

Matko Peić

GLAVNIK

Već od najranijeg djetinjstva svakodnevni život vezan mu je uz radionicu prepunu raznih oblika od drveta i alata za njihovu obradu. Odabiru drva za svoje umjetničko izražavanje ostat će vjeran i vraćat će mu se bez obzira na korištenje ostalih materijala.

Životni put ga je doveo u Sisak gdje ubrzo prihvaća ambijent i drveno graditeljstvo posavsko-pokupskog kraja. Tako nastaje niz ciklusa skulptura i reljefa u drvu inspiriranih raznim alatkama i upotrebnim predmetima od drva. Tako, na primjer, skulptura ribe nastala iz hrastove planjke s drvene posavske kuće, kao da je transformacija ‘korablje’. Ona u sebi nosi tradiciju i duhovno shvaćanje drveta, poruku ‘novog početka’, obnavljanja. Isto se odnosi i na čamce ‘šiklje’ koji ili otkrivaju ‘kostur’ nastanka pretočen u skulptorsku formu ili pokazuju obris motiva u prostoru ili se naprosto pretvaraju u ‘Čudesni ribolov’.

Zoran Burojević