23/12/24
Predstavljanje knjige ”Abeceda Željezare”, 30/3/2021, 18,00 sati, online
Pozivamo vas da nam se pridužite u predstavljanju knjige ”Abeceda Željezare”.
Knjiga je izašla iz tiska početkom ove godine, a posvetili smo je dugogodišnjem suradniku Gradske galerije Striegl i umjetniku – začetniku i organizatoru Festivala Željezara, Marijanu Crtaliću.
Autori tekstualnih i vizualnih priloga su: Sanja Potkonjak, Rena Rädle, Vladan Jeremić, Marijan Crtalić, Ana Kovačić, Lea Vene, Sanja Sekelj.
Knjiga donosi i prijevod teksta ”Biografija stvari” Sergeja Tretyakova. U predstavljanju i razgovoru o knjizi sudjeluju:
– Ana Dević, recenzentica, kustosica, uz Ivet Ćurlin, Natašu Ilić i Sabinu Sabolović članica je kustoskog kolektiva Što, kako i za koga / WHW
– Rena Rädle i Vladan Jeremić, autori, umjetnici sa sjedištem u Beogradu
– Sanja Potkonjak, izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnica katedre za etnološke metode i kartografiju
– Tajana Čeko i Sven Sorić, autori dizajna i prijeloma knjige.
///
Predstavljanje i razgovor o knjizi će se održati online putem platforme Zoom i putem Facebook Live-a na FB stranici Gradske galerije Striegl.
Link za pristup događaju:
Topic: Predstavljanje knjige ”Abeceda Željezare”
Time: Mar 30, 2021 06:00 PM Sarajevo, Skopje, Zagreb
Join Zoom Meeting:
https://zoom.us/j/99929173003…
Meeting ID: 999 2917 3003
Passcode: 704934
///
—Publikacija ”Abeceda Željezare” u izdanju Gradske galerije Striegl iz Siska nezaobilazan je doprinos u kontekstualizaciji i reaktualizaciji nasljeđa socijalizma u kojem se njegovo mjesto razmatra izmaknuto nostalgiji prošlosti te pregovara kao aktivan agens sadašnjosti i zalog za budućnost. Ova knjiga je vrijedna jer nudi i kritički uvid u dugogodišnji rad umjetnika Rene Rädle i Vladana Jeremića. K tome ovo je i važna studija koja razmatrajući šira povijesna i suvremena zbivanja uzima kao svoju točku gledišta: grad Sisak, te time pokriva još uvijek nedovoljno obrađene teme.”Abeceda Željezare” kroz interdisciplinarni i studiozan pristup iz perspektiva umjetničkih i kustoskih strategija i kritičke antropologije kreativno sučeljava istraživanja nasljeđa jugoslavenskog socijalizma u relaciji prema temama rada, (de)industrijalizacije, kulturnih politika i emancipatorskih projekata u kojima se prelama umjetničko, edukativno i političko.
U tim procesima pionirsku su ulogu u posljednjih dvadesetak godina odigrali upravo umjetnički i kustoski glasovi. Stoga, knjiga nosi posvetu umjetniku Marijanu Crtaliću kroz čije su se umjetničke i kustoske projekte ove teme kontinuirano otvarale i razrađivale.
Ističući važnost upravo platforme umjetnosti i pozicija umjetnika kroz knjigu se prepleće nekoliko perspektiva koje progovaraju kroz tekstove umjetnica/ka Rene Rädle, Vladana Jeremića i Marijana Crtalića.Antropologinja Sanja Potkonjak ulogu umjetničkih i kulturnih praksi razmatra u odnosu na aktualizaciju i transformaciju nasljeđa industrijalizacije u širem teoretskom i socijalnom kontekstu. U ovim istraživanjima nezaobilazan je glas kustosica i povjesničarki umjetnosti koje se ovom temom bave već dulje vrijeme, uz urednicu knjige Almu Trauber, publikacija donosi promišljanja Ane Kovačić, Lee Vene i Sanje Sekelj koje su s Marijanom Crtalićem sudjelovale u realizaciji i osmišljavanju 2015. programskog koncepta Zajednički (g)rad Festivala Željezara.
Publikacija donosi i prvi prijevod teksta sovjetskog avangardnog pisca Sergeja Tretyakova ”Biografija stvari” čime raspravu o ovoj temi jasno o situira u samu srž revolucionarnih horizonata koji zazivaju transformativne umjetničke metode.
Doprinos razradi navedenih tema ostvaren je i kroz seriju umjetničkih kolaža Rene Rädle i Vladana Jeremića otisnutih u knjizi koje ne dokumentiraju ranija zbivanja, nego u mediju knjige nastavljaju procese umjetničkog istraživanja i poetskog agitiranja.Uzimajući Sisak kao pars pro toto tranzicijskih i povijesnih procesa u koje se prelamanju globalni ekonomski i politički fenomeni polifonijom autorskih perspektiva ova knjiga se opire trendovima egzotizacije industrijskih ruina i njihove depolitizacije.—
/// Ana Dević
