02/12/22

nor

Priče s obale Kupe & Save: ljudi i događaji sisačkog kraja o kojima se premalo zna

Autori knjige su Zdravko Strižić i Vladimir Pajtlar koji nas je napustio 19. studenog 2020. godine ne dočekavši izdanje svoje posljednje knjige.

Dizajn knjige: Sven Sorić i Tina Božan.

Knjigu su zajednički izdale Turistička zajednica Grada Siska i Gradska galerija Striegl uz financijsku potporu Grada Siska i Državnog arhiva u Sisku.

Knjiga je dostupna u prostoru Gradske galerije Striegl.

Recenzija dr. sc. Sanje Lončar:

Knjiga Priče s obala Kupe i Save – ljudi i događaji sisačkog kraja o kojima se premalo zna autora Vladimira Pajtlara i Zdravka Strižića

Monografska izdanja o krajevima i mjestima najčešće donose prikaze kulturno-povijesne i prirodne baštine slijedeći uhodanu strukturu i sadržaj. Kroz leće društveno-političkog i kulturnog konteksta vremena monografije, obično u kronološkom slijedu velikih povijesnih razdoblja i uz bogatu fotodokumentaciju, izlažu opise važnijih povijesnih događaja, biografije poznatih i istaknutih osoba, opise znamenitih građevina i institucija te kulturoloških posebnosti. Knjiga Priče s obala Kupe i Save – ljudi i događaji sisačkog kraja o kojima se premalo zna nastavlja niz objavljenih monografija o Sisku, ali u odnosu na svoje prethodnice donosi odmak primjetan u drugačijem izričaju, strukturi i sadržaju. Pripremljena kao mozaik priča pisanih popularnim stilom ova knjiga fokus stavlja na manje poznate, “obične” ljude, događaje i prostore. Time doprinosi rasvjetljavanju naoko manje važnih mikropovijesti, takozvanih „malih tema“, onog pojedinačnog i individualnog, što nerijetko ostaje zamagljeno i nevidljivo u ispisivanju velikih povijesti, usmjerenih na šire povijesne procese i trendove. Upravo će se zbog toga ovoj knjizi obradovati stručnjaci koji se zanimaju za povijest običnog i svakodnevnog, znatiželjni stanovnici i zaljubljenici u zavičaj koji se oduševljavaju nepoznatim podacima o poznatim osobama, obiteljima i prostorima, kao i posjetitelji kojima se otvara prilika doživjeti Sisak i okolicu na nov i drugačiji način.

U knjizi je predstavljeno dvadeset priča. To su priče o ljudima – pojedincima i obiteljima: priča o djevojčici Ružici Križanić i njenom prijateljstvu s književnikom Augustom Šenoom, priča o opernoj pjevačici Ludoviki Viki Engel, priča o izumiteljici antibiotika Sumamed Zrinki Karolini Perić, priča o skladatelju zabavne glazbe Alfonsu Vučeru, priča o balerini i koreografkinji Veri Miličinović Tashamiri, priča o biokemičaru Franu Bubanoviću, priča o umjetnici Dori Maar, priča o ribolovcu Sergeju Gubarevu, priča o feldmaršalu Manojlu Maraviću. Potom su to priče o znanim i manje znanim događajima (i s njima vezanim pojedincima i obiteljima): priča o Sisačkoj bitci, priča o izradi jaslica za crkvu sv. Mihovila u Prelošćici kiparice Mile Wood, priča o izradi tamburica u sisačkom kraju i graditeljima tambura obitelji Gilg, Miji Dobraniću, Miji Rujevčiću, Antunu Jordanu, potom priča o nogometašima lokalnih nogometnih klubova Metalca, TŠK-a i Borca 73, priča o pojavi ženskih hlača i krojačici Ružici Matijević, priča o prijevozu štale iz Pokuplja u Posavinu i vlasniku Antunu Fabijancu. I konačno, to su priče o gradskim i seoskim obilježjima, zgradama, ulicama i spomenicima – priča o prvoj sisačkoj ljekarni, priča o sisačkom parenjaku (dizalici), priča o posavskom selu Bok Palanječki, njegovom graditeljstvu i jodnoj vodi, priča o grobu mladića Crista Pirinusza.

Priče su predstavljene kao kratke tekstualne forme obogaćene vizualnim materijalima. Najčešće počinju pitanjem ili zanimljivošću kojima autori inicijalno intrigiraju čitatelja, a potom vještim pripovijedanjem drže njegovu pozornost i zainteresiranost do konačnog rasplitanja priče. Veći broj priča donosi uvide u osobne ili obiteljske povijesti obično kroz prikaz životnog puta pojedinaca koji su dijelom svog života i rada bili vezani za Sisak i sisački kraj. Saznaje se mnoštvo detalja i zanimljivosti o njihovom rođenju, odrastanju, školovanju, važnim životnim događajima, razvoju karijere i životnim sudbinama. Na sličan se način izlažu uvidi u obiteljske povijesti, lokalno važne događaje, građevine i mjesta. Time se, u podtekstu, otkrivaju brojne povijesne kulturne prakse i obrasci u domeni osobnog i obiteljskog života, poput danas manje poznatih osobnih imena i prezimena, odnosa između članova bliže i dalje obitelji, nasljeđivanja, odnosa između muškaraca i žena, kao i pripadnika različitih generacija, načinima sklapanja prijateljstava, pronalaženju bračnih partnera, i dr. Obilje i raznolikost podataka pritom ne stvaraju zamor kod čitatelja već privlače jednostavnošću i dinamikom. Naime, ne radi se o pukom nabrajanju i suhoparnim opisima, već o pričama-kolažima koje su sačinjene od povijesnih i biografskih podataka, citata iz literature, isječaka onovremenog dnevnog tiska i arhivske građe, isječaka razgovora, fotografija, crteža, reprodukcija umjetničkih djela i dr. Upravo se iz strukture priče i sadržaja može naslutiti, a negdje i vjerno predočiti, zahtjevan istraživački proces u pozadini: obilaženje institucija, slijeđenje sitnih tragova, traženje korisnih sugovornika, uspostavljanje veza i davanje smisla prikupljenim podacima, stvaranje naracije. Iz priča se naslućuje znatiželja, istančani smisao za detalje te senzibilitet za obično i manje poznato, što ujedno otkriva autore ovog djela – iskusne novinare, više desetljeća posvećene pričanju o ljudima i događajima.

Svaka priča predstavlja samostalnu jedinicu koja je tematski i kronološki neovisna o drugim pričama i njihovom redoslijedu. Međutim, važnim se pokazuje promatranje cjeline jer ona govori mnogo o karakteristikama prostora i života na obalama Kupe i Save kroz koje se prepoznaju njegova značenja i vrijednosti. Sagledavanje međuodnosa ovih priča i njihove ukupnosti omogućava odmicanje od “malih ljudi i događaja”, osobnih i obiteljskih okvira i značaja, te približavanje tumačenjima u lokalnim/zavičajnim i nacionalnim te europskim i svjetskim kontekstima. Sisak i sisački kraj se u ovim pričama prije svega prepoznaju kao svojevrsni melting pot, otvorena i multikulturalna sredina. Opisani primjeri vjerno svjedoče o pojedincima i obiteljima koji su se, zbog ekonomskih ili obiteljskih razloga, doseljavali iz različitih dijelova Hrvatske, Europe (posebno nekadašnje Austro-Ugarske) i svijeta. Među njima su bili brojni obrtnici, liječnici, vojni službenici i namještenici, nerijetko pripadnici danas manjinskih zajednica – Nijemci, Česi, Židovi, Rusi i dr. Istovremeno, Sisak i sisački kraj se u ovim pričama prepoznaju kao svojevrsno rasadište kvalitetnih i nadarenih pojedinaca koji su svoje živote i karijere ostvarili izvan ovog prostora, u različitim europskim i svjetskim državama. Među njima su bili umjetnici, glazbenici, plesači, znanstvenici, i drugi. Vrlo se slikovito pokazuje kako su i oni koji su dolazili u sisački kraj, i koji su iz njega odlazili, omogućili razmjenu znanja i napredak koji su doveli do urbanog i graditeljskog razvoja grada, razvoja zdravstva, školstva, obrtništva, kulture. Znanja stjecana po europskim zemljama i gradovima prenosila su se u Sisak i okolicu u različitim područjima djelovanja, ali su i pojedinci svojim djelovanjem Sisak i sisački kraj prenijeli daleko izvan njegove fizičke lokacije, na europske i svjetske pozornice, glazbene i kazališne dvorane, te ga upisali u europske i svjetske enciklopedije.

Iz priče u priču ovaj se prostor potvrđuje kao privredno, obrtničko, društveno i kulturno središte regije. Nebrojeno je podataka o privredi u 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća, posebno o radu parnih pilana, mlinova, ciglana, riječnom brodarstvu, potom o obrtnicima i obrtničkim radnjama te djelatnostima koje su u potpunosti obilježile određena desetljeća, poput ljekarništva, trgovine ili proizvodnje glazbenih instrumenata. Upravo su ove djelatnosti dovele do izgradnje poznatih građevina te oblikovanja pojedinih dijelova grada. Potvrđuje se i vrlo razvijen društveni život o čemu svjedoče brojna društva u Sisku, aktivni pojedinci, te različiti načini i oblici druženja i provođenja slobodnog vremena. Konačno, iz ovih priča izbija ključna i zajednička, bezvremenska, osobitost opisanog prostora – duboka povezanost ljudi i rijeka. Sisačke rijeke – Kupa, Sava i Odra – nisu samo odredile smještaj i oblikovanje naselja, način privređivanja, načine prehrane, provođenja slobodnog vremena i uživanja, već su presudno oblikovale karakter i senzibilitet ljudi čiji se životi odvijaju uz rijeke. Ta je emocionalna i simbolička veza rezultat ponavljajućih iskustva, doživljenih kroz vizualne predodžbe, zvukove, mirise i dodire. Rijeke su presudne i u povezivanju grada i njegove ruralne okolice, kao i u stvaranju očite i višedimenzionalne isprepletenosti urbanog i ruralnog prostora. Nekoliko priča podsjeća kako su sela u neposrednom okruženju bila demografski i ekonomski jake sredine, zahvaljujući bogatim prirodnim resursima, proizvodnji i obrtništvu.

Prethodno rečeno potvrđuje kako je važnost ove monografije višestruka. Ona ima ulogu afirmirati neispričane povijesti Siska i sisačkog kraja. To su povijesti pojedinaca, obitelji i zajednica, nerijetko povijesti žena, koje su ostale neprimjetne i marginalizirane, a ponekad i potpuno izostavljene iz službenih pregleda te nepoznate javnosti. To su i povijesti određenih djelatnosti, vještina, umijeća i znanja koje su podcijenjene u odnosu na one dominantne i tržišno povoljnije pozicionirane. To su i povijesti manje poznatih prostora i građevina te životne svakodnevice u različitim desetljećima, kao i različitim dijelovima grada i mjestima u okolici. Potrebno je imati na umu da su brojni podaci o ovdje obrađenim temama još uvijek nepoznati ili podložni različitim interpretacijama, čime se ovu zbirku i pojedinačne priče nikako ne smije shvatiti kao iscrpljene i konačne. Naprotiv, ovom je monografijom stvoren temelj i potreba za daljnji stručni i popularni rad koji će doprinijeti provjeri i dopuni trenutno nepoznatih podataka ili nedostatnih interpretacije te time produbljivanju otvorenih i stvaranju novih priča.

Male povijesti ne samo da zaslužuju biti ispričane i dobiti svoje mjesto u izdanjima o gradu Sisku i njegovoj okolici, već za njima postoji realna potreba, posebno u nužnosti prepoznavanja i utemeljenog vrednovanja onoga što čini identitet ovog prostora i zajednica. Priče potiču kognitivne procese, reaktiviraju i pretresaju naše mentalne mape te osvještavaju napore i znanja ljudi i generacija utkanih u naše materijalno, društveno i simboličko okruženje. Ovo povezivanje generacija, sadašnjeg i ondašnjeg, pokazuje se neophodnim u svim vremenima, a posebno u vremenima krize i nesigurnosti, kojima svjedočimo pojavom epidemije i potresa. Poznavanje i osvještavanje prošlosti pokazuje se potrebnim u čuvanju sigurne mreže identitetskih, uporišnih točaka te opravdavanju i usmjeravanju vlastitog djelovanja, kojim trebamo dosegnuti i nadići prethodne generacije. Povijesti pojedinačnog, individualnog i manje poznatog uče nas o važnosti malih stvari i mogućnostima svakog čovjeka da svojim vlastitim djelovanjem i životom doprinosi općem boljitku, ostavlja pozitivan trag i nadahnjuje u neposrednoj okolini, neovisno o velikim povijestima i općim negativnim trendovima koji se nužno reflektiraju na naše živote i svakodnevice.

Konačno, autori nas iz priče u priču potiču na razmišljanje o budućnosti, posebno kroz direktno ili suptilno naglašavanje vrijednosti, neiscrpnih mogućnosti i potencijala neiskorištenih kulturno-povijesnih i prirodnih resursa. Pokazuje se kako grad i okolica mogu puno više ispričati od do sada uhodanih priča i lokacija te kako se razvoj i prezentacija mogu i trebaju temeljiti na pozitivnim pričama koje su duboko povezane s krajem i njegovim ljudima, te ga slave daleko izvan njegove fizičke pojavnosti. Ove priče ne upućuju samo na potrebu odavanja počasti ljudima i njihovim djelima – kroz upisivanje u javni prostor, izložbene postave, buduće monografije, imena društava, djelovanje institucija i dr. – već i na nužnost razvijanja djelatnosti koji će donijeti blagostanje i napredak te opravdano vratiti Sisak i okolicu u nacionalne i međunarodne sfere.

Dr. sc. Sanja Lončar


povratak na popis novosti
Gradska Galerija Striegl, 2022. Sva prava pridržana. dizajn: Sven Sorić | izrada: Viktor