Marijan Glavnik – Izbor radova iz obiteljske ostavštine

Marijan Glavnik Akademiju likovnih umjetnosti upisuje 1971. godine.[1] Prvu godinu pohađa kiparski odjel u klasi prof. Želimira Janeša, da bi do završetka Akademije 1976. godine bio u klasi prof. Ivana Sabolića. Nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti od 1976/77. godine pohađa Majstorsku radionicu prof. Ivana Sabolića.[2] Te 1977. godine Marijan Glavnik se predstavlja u Rijeci gdje na samostalnoj izložbi  izlaže tridesetak radova u drvu i nekoliko reljefa. Osvrt na prezentirani opus objavljen je u Vujesniku od pera Vande Ekl.  Autorica konstatira kako je“ Vjeran figuralnom motivu, Marijan Glavnik izražava sve jaču tendenciju prema njegovu sažimanju. Radikalno reducira opis i pojednostavljuje oblike da bi došao do primarnih, opornih definicija. Oblikovna bitnost figura esencijalnim i hipertrofiranim oblicima, nema više napete pokretljivosti, već je stiješnjena i imobilizirana unutar svojih tektonskih obrisa…Glavnikovi reljefi iz ove faze odaju iskonsku ekspresivnost i istodobno težnju rudimentarnoj monumentalnost“.[3]

Od 1977. godine Marijan Glavnik živi i radi u Sisku.[4] U umjetničkom i likovnom djelovanju, sljedećih nekoliko godina Marijan Glavnik pojavljuje se na likovnim kolonijama i grupnim manifestacijama, pararelno oblikuje u drvu, gipsu i bronci.[5] Na samostalnoj izložbi u Đurđevcu 1981. godine Marijan Glavnik izlaže crteže s temom ljuske figure, a autor predgovora kataloga Željko Sušek iznosi sljedeće misli „Crtež Marijana Glavnika stoji na razmeđu vlastite samostojnosti i skulptorskog čina. Tvrda muška ruka snažno povlači u tuš umočeno pero i zadire volumen na bijelom papiru…U suštini ovog kiparskog umjetničkog bića marijan Glavnik je kipar…. Ovdje je baštinjena i Hegedušićeva i Moorova izražajnost volumena“[6]. Zaključno Željko Sušek konstatira  „ Crteži Marijana Glavnika- to su stvaralački nemiri u miru intimnog prostora“.[7] Već 1983. godine Marijan Glavnik se predstavlja samostalnom izložbom u Sisku. Autor se predstavlja crtežima, reljefima i skulpturom dok autor teksta Željko Sušek smatra kako Glavnik u gradnji vizije svijeta, ali ne i samih izloženih skulptura ostaje čvrsto vezan uz njihovu predmetnost.[8]  Nadodaje „Kao da smo postavili hipotezu o budućim sintezama- između tesanja i modeliranja, tj. Tvorbi figuracije.“[9] Takv tretman autor primjenjuje i u tekstu kataloga Izložba iz 1984. godine[10].Sušek navodi „Oblik je sveden na čisti kiparski odnos; na plastične veličine.“ i nastavlja „bilo da su predmeti „tek“ pronađeni i minimalnom intervencijom podređeni umjetnikovoj namjeri, ili su pak sjekirom oblikovani i „moždenjakom“ povezani komadi precizno ukomponirani, oni su ovdje sabrani u skulpturi kao svoju novu vrijednost.“[11]

Marijan Glavnik otvara prodajnu „Galeriju –ateljer“, u Ulici 45.SUD br 13.[12] Daljnjim slijedom od sredine osamdesetih godina u stvaralačkom radu Marijana Glavnika one su prekretnica.  Kako Željko Sušek navodi „Glavnik nam otkriva novo poglavlje svoje skulpture, ali htio ili ne, sam doticaj materijalom i oblicima koji su sami po sebi nabijeni značenjem: već davno otesane planjke, dijelovi raskomadanih hrvatskih vuglova, kuća našeg kajkavskog prostora- seljački ready made; otvara unutrašnje bogatstvo njegove skulpture s kojim saobraća naše duhovno nasljeđeno“.[13] Glavnik se oslobađa od akademskog načina shvaćanja i okreće se grubo tesanoj i rezanoj formi, a tematsko izvorište pronalazi u seoskim drvenim alatima.[14] Na samostalnoj izložbi crteža i skulptura u Koprivnici 1990. godine autor predgovora Branko Čačić u katalogu pod nazivom Na tragu graditeljskih tradicija, konstatira „kako je kipar upravo u tom sisačkom dijelu Hrvatske posavine našao ponovno pravo carstvo tesarsko- rezbarskog narodnog stvaralaštva“.[15] Branko Čačić kao veliki poznavatelj tradicijskog rukotvorstva shodno smatra i napomenuti kako je upravo u sisačkom kraju Marijan Glavnik našao i izobilje drvenog materijala za svoj kiparski rad, a zaključuje „kako je došlo do plodnog odnosa jednog kipara i njegovog novog okruženja( aludirajući na činjenicu da Marijan Glavnik više ne živi u svojoj rodnoj Podravini), što ima veliko značenje za likovni život Siska, i hrvatskog kiparstva“.[16]

U narednih nekoliko godina Marijan Glavnik se bavi tematikom Raspeća i Križnoga puta te će 1994. godine izraditi 14 postaja Križnog puta za crkvu Sv. Josipa Radnika u Galdovu.[17] Potom 1998. godine, za kapelu sv. Frane u Splitu, a 1999. godine uređuje kapelicu u Samostanu sestara Dominikanki u Virju.[18] Ciklus Raspeća 1991.-1995. izlaže u galeriji Stari Grad Đurđevac.[19] Autor predgovora kataloga Branko Čačić konstatira kako se „Ova izložba sa svojim sadržajem i tematikom „RASPEĆA“ suštinski uklapa u ovaj naš tragični hrvatski trenutak“ te zaključuje“ Raspeće je okrepljujuće!“.[20] U tom razdoblju Marijan Glavnik realizira Spomenik palim braniteljima u Petrinji.[21] Godine 2000.  u galerijskom prostoru sisačkog Gradskog Muzeja održana je retrospektivna izložba pod nazivom 25 godina iza. Autor izložbe i kataloškog teksta je povijesničar umjetnosti Zoran Burojević. Glavnikovo kiparstvo dijeli u tri faze. Prvu datira u vrijeme školovanja na Akademiji i neposredno iza nje. Drugu smješta u razdoblje otpočetka sredinom osamdesetih, dok treću fazu određuje od  kraja devedesetih.[22] Dolaskom novog stoljeća, Marijan Glavnik 2001. godine realizira spomen obilježje hrvatskim braniteljima poginulima u Domovinskom ratu u Sisku u memorijalnom prostoru sisačkog groblja Viktorovac. Imenovan je kao Središnji križ i visok nešto preko pet metara.[23] Posebno je zapažena akcija Marijana Glavnika  iz 2003. godine kada oko stupa javne rasvjete na Šetnici uz rijeku Kupu, radi od snjega četri metara visoku skulpturu sv. Kvirina.[24] U razvijanju javne skulpture Marijana Glavnika posebno mjesto zauzima realizacija Sisačke korablje u njemačkom gradu Heidenheimu 2005. godine. [25]

Od 1999. godine Marijan Glavnik razvija i novi ciklus reljefa i pune plastike s temom ribe.[26] Zaokruženo se nastali ciklus inspiriran ribom prezentira u Galeriji sv. Kvirina u Sisku na izložbi pod nazivom Ususret svjetlosti.[27] Godine 2007.  u gradskoj galeriji Striegl održana je  skupna izložba kipara koji su 1971. godine upisali Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu.[28] Izložba se jednostavno zvala Kiparska klasa 76., a na njoj su osim Glavnika bili zastupljeni Peruško Bogdanić, Dragutin Grgas, Kuzma Kovačić i Žarko Violić. Autorica predgovora Slađana Bukovac konstatira kako je Glavnik izrazito poetično arhaičan te u njemu prepoznaje mitskog i drevnog stolara. Zaključuje kako je prepoznatljiv po samo njemu prepoznatljivom robustom „muškom“ kiparstvu.[29] Iste godine Marijan Glavnik realizira dvometarski brončani kip o. Placida Cortesa, ispred samostanske crkve sv. Frane u Cresu i Spomen obilježje hrvatskim braniteljima u Topolovcu[30]. Glavnikov opus se zaokružuje kada  Boris Vrga s nakladničkom kućom Aurom 2008. godine izdaje monografiju pod nazivom Marijan Glavnik- Arhejsko i suvremeno. Tekst recenzije potpisuje Tonko Maroević.[31] U narednim godinama savakako bi trebalo izdvojiti Glavnikovo sudjelovanje na skupnoj izložbi  na manifestaciji Pasionska baština 2012. godine u Zagrebu[32]. Autor predgovora kataloga je Stanko Špoljarić koji zaključuje „redukcija početnih oblika biva dovedena i do stupnja da dodir s ishodištem postoji samo na asocijativnoj razini“.[33]

Marijan Glavnik i 2016. godine na izložbi Via crucis na manifestaciji Pasionska baštin u Zagrebu izlaže Križni put.[34] U Muzeju Moslavine u gradu Kutini 2014. godine,  Marijan Glavnik priređuje retrospektivu pod nazivom Presjek likovnih djela.[35] Autor predgovora  i kustos izložbe je povijesničar umjetnosti Mladen Mitar. U predgovoru koji je naslovljen Poetika volumena, Mitar  je na tragu ranijih razmišljanja Branka Čačića i Željka Sušeka, zaključuje kako je Glavnikova skulptura „srodna pučkoj gradnji drvenih kuća.., a  po izboru motiva otkriva se bliskost s podravskim i posavskim zavičajem oblikovanja u drvu“.[36] Zaključno Mitar konstatira da po mišljenju eminentnih likovnih kritičara njagova djela nadilaze lokalne okvire vrijednosti, koje ga svrstavaju u relevantne kipare suvremene hrvatske umjetnosti svoga vremena.  U Gradskoj galeriji Striegl 2014. godine ostvaruje s slikarom Ivanom Marekovićem zajednićku izložbu pod nazivom Pijevci i aktovi.[37] U istoj galeriji Marijan Glavnik  izlaže i sasvim novu seriju skulptura koje su inspirirane pismom glagoljicom. Izložba pod nazivom Glagoljica u skulpturi i crtežu održana je 2015.godine, a autor predgovora je Josip Bratulić.[38] Slova – znakovi koje je izložio Glavnik, sam Bratulić svrstava u skupinu umjetnika poput Janeša, Pare, Mataušića koji su svaki na svoj način oblikovali  likovnu glagoljicu.

To je ujedno i zadnja izložba koja je uprilićena u izložbenom prostoru Gradske galerije Striegl za života Marijana Glavnika.

Popis literature:

Babić, D. (2002.), Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu: 1907.- 1997. Akademija        likovnih umjetnosti, Zagreb.

Burojević, Z. (2000/01.), Marijan Glavnik: 25 godina iza. Gradski muzej Sisak, Sisak.

Burojević, Z. (2005.), Ususret svjetlosti. Dom kulture Kristalna kocka vedrine, ožujak- travanj 2005., Sisak.

Burojević, Z. (2007.), Kiparska klasa 76. Gradska galerija Striegl, ožujak- travanj 2007., Sisak.

Burojević, Z. (2014.), Pijevci i aktovi. Gradska galerija Striegl, lipanj- srpanj 2014., Sisak.

Špoljarić, S. (2012.), Otkupitelj svijeta. Galerija Zvonimir: Pasionska baština, ur. J. Čikeš, ožujak- travanj 2012., Zagreb.

Juras, M. (2016.), Via crucis. Samostan Svetoga Duha i Pasionska Baština, ožujak- travanj 2016., Zagreb.

Mitar, M. (2014.), Presjek likovnih djela. Muzej Moslavine, ur. S. Moslavac, studeni 2014., Kutina.

Sušek, Ž. ( 1981.), Marijan Glavnik- Crtež. Dom kulture „ Edvard Kardelj“, Đurđevac.

Sušek, Ž. (1984.), Marijan Glavnik/ Izložba. Izložbeni prostor „ INA- Petrokemija“, Zagreb, Kutina.

Haramija, I. (1990.), Marijan Glavnik/ Crteži i skulpture. Služba za djelatnost u kulturi“ Podravka“, Koprivnica.

Šabarić, Z. (1995.), Marijan Glavnik- Raspeća 1991.- 1995. Galerija Stari grad Đurđevec, Đurđevec.

Trauber, A. (2015.), Glagoljica u skulpturi i crtežu. Gradska galerija Striegl, studeni 2015., Sisak.

Vrga, B. ( 2008.), Marijan Glavnik- Monografija. Aura d.o.o., Sisak.


[1] Babić, 2002: 717.

[2] Marijan Glavnik: 25 godina iza. Katalog izložbe ur. Z. Burojević: galerija Gradskog muzeja Sisak, prosinac 2000- siječanj 2001. : 36.

[3] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 36.

[4] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 36.

[5] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 37.

[6] Marijan Glavnik- Crtež. Katalog izložbe ur. Ž. Sušek: Dom kulture“ Edvard Kardelj“ Đurđevac, lipanj 1981.

[7] Marijan Glavnik- Crtež, lipanj 1981.

[8] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000- siječanj 2001, 37.

[9] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000- siječanj 2001, 37.

[10] Marijan Glavnik- Izložba. Katalog izložbe ur. Ž. Sušek: izložbeni prostor „INA- Petrokemija“, studeni 1984.

[11] Marijan Glavnik- Izložba, studeni 1984.

[12] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000- siječanj 2001, 37

[13] Marijan Glavnik- Izložba, studeni 1984.

[14] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 37

[15] Marijan Glavnik/ Crteži i skulpture. Katalog izložbe ur. I. Haramija: Služba za djelatnost u kulturi“ Podravka“,  svibanj 1990.

[16] Marijan Glavnik/ Crteži i skulpture, svibanj 1990.

[17] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 38.

[18] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 38.

[19] Marijan Glavnik- Raspeća 1991.- 1995. Katalog izložbe ur. Z. Šabarić: Galerija Stari grad Đurđevec, lipanj- srpanj 1995. : 2.

[20] Marijan Glavnik- Raspeća 1991.- 1995., 2.

[21] Vrga, 2008: 188.

[22] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000.- siječanj 2001., 4., 5.

[23] Vrga, 2008: 190.

[24] Vrga, 2008: 190.

[25] Vrga, 2008: 191.

[26] Marijan Glavnik: 25 godina iza, prosinac 2000- siječanj 2001, 39.

[27] Ususret svjetlosti. Katalog izložbe ur. Đ. Lasić- Vuković: Dom kulture Kristalna kocka vedrine, ožujak- travanj 2005., Sisak.

[28] Kiparska klasa 76. Katalog izložbe ur. Z. Burojević: Gradska galerija Striegl, ožujak- travanj 2007., Sisak.

[29] Kiparska klasa 76, ožujak- travanj 2007., Sisak

[30] Vrga, 2008: 193.

[31] Vrga, 2008: 209.

[32] Otkupitelj svijeta. Katalog izložbe ur.J. Čikeš : Pasionska baština, ožujak- travanj 2012., Zagreb.

[33] Otkupitelj svijeta, ožujak- travanj 2012.

[34] Via crucis. Katalog izložbe Samostan Svetog Duha i Pasionska baština, ožujak- travanj 2016., Zagreb.

[35] Presjek likovnih djela. Katalog izložbe ur. S. Moslavac: Muzej Moslavine, studeni 2014., Kutina.

[36] Presjek likovnih djela, studeni 2014.

[37] Pijevci i aktovi. Katalog izložbe ur. Z. Burojević : Gradska galerija Striegl, lipanj- srpanj 2014., Sisak.

[38] Glagoljica u skulpturi i crtežu. Katalog izložbe ur. A. Trauber: Gradska galerija Striegl, studeni 2015., Sisak.

Gradska Galerija Striegl, 2022. Sva prava pridržana. dizajn: Sven Sorić | izrada: Viktor